| početna | |
Nakon isteka četiri tjedna web nazočnosti SKOMP-a, kvota od 16 polaznika je gotovo 'rasprodana'. Ostalo je tek jedno jedino nepopunjeno mjesto. No, naravno, ako se ipak kroz slijedeći tjedan (kada istječe rok za prijavu) nađe još pokoji zainteresirani viška, neće biti veći problem kvotu i povećati za jedno-dva mjesta.
Sad malo o brojkama. U ova četiri tjedna stranice su zabilježile preko 1000 posjeta - tisućita posjeta zbila se protekli tjedan u srijedu. Posjete su stigle sa nešto preko 600 različitih adresa, što bi značilo da ja nisam jedini koji stranice redovito pohađa... :) Što se pretraživača google tiče, po ključnoj riječi 'skomp' na prvom mjestu nalazi se - provjerite sami!
Kako ste mogli vidjeti po prošlotjednim 'rupama' u SKOMP infou, u Velikoj Britaniji je započela sezona kongresa, radionica i festivala znanosti. Slijedeći bi tjedan ipak trebao biti koliko-toliko redovit, no od 05.04. mi slijede tri tjedna raznovrsnih i 'nesmiljenih' aktivnosti, uključujući naravno i sam SKOMP! Stoga će od tog datuma ove stranice vijesti nastaviti izlaziti u nešto oskudnijem izdanju, no ipak ću nastojati svaki tjedan dodati barem po jedan tekst kao pregled proteklog tjedna. Također, kada SKOMP započne s radom, bit će aktivirane i stranice SKOMP galerije na kojoj ćete iz dana u dan moći pratiti zbivanja sa škole.
|
duje bonacci |
Zbog sudjelovanja u vrlo intenzivnom prvom danu rada dvodnevne konferencije pod nazivom 'Digital dialogues' u Sheffieldu, jučer je SKOMP info ponovno izostao. Zato današnje izdanje donosi kratki sažetak jučerašnjeg dana.
'Baby boom' u kasnim četrdesetim godinama proteklog stoljeća označio je demografsku prekretnicu za zapadni svijet. Kako od tog doba natalitet neprestano opada, demografska slika zapada jako se promijenila u odnosu na onu do prije drugog svjetskog rata. Današnje zapadno društvo je društvo starih ljudi, a prema sadašnjim trendovima 2011. godine će broj onih starijih od 60 nadmašiti broj onih mlađih od 20.
Nadalje, zbog sve opsežnije kompjutorizacije i automatizacije industrijske proizvodnje, tržište rada se drastično promijenilo. Sigurnost posla danas više ne ovisi o uskoj specijalizaciji, već o sposobnosti praćenja neprestano mijenjajućih tržišta i neprestanog savladavanja novih znanja i vještina.
Nasuprot obama ovim promjenama, obrazovni sustavi cijelog zapadnog svijeta još su uvijek gotovo isto ustrojeni kao prije stotinu godina. Ex-katedra predavanje, pamćenje gomile činjenica brutalno iščupanih iz društvenog konteksta u kojem se javljaju i gušenje svakog pokušaja komunikacije među samim učenicima za vrijeme nastave danas jednostavno više ne prolaze.
Suvremena informacijska tehnologija lišava nas potrebe za enciklopedijskim poznavanjem činjenica - jednim klikom miša danas možete doći do bilo kojeg sirovog podatka koji vas zanima. Umjesto toga treba izvještiti učenike u sposobnostima komunikacije, opskrbiti ih alatima koje će im olakšati probijanje kroz informacijsku prašumu i omogućiti im brzo snalaženje u novim okolnostima. Vaše znanje danas nije od koristi samo vama, već i svima onima s kojima surađujete. Zbog nestajanja fizičkih ograničenja komunikacije, znanje postaje razasuto a istovremeno i ugrađeno u razne društvene 'mreže'. Pitanje obrazovanja danas više nije 'što učiti?' - znanje današnjeg svijeta preopsežno je za bilo kojeg pojedinca. Pravo je pitanje 'kako učiti?', a nova je misija obrazovanja jest prvenstveno 'naučiti vještinama učenja'.
|
duje bonacci |
Posljednje, ožujsko izdanje međunarodnog online časopisa za posredništvo znanosti, Jekyll.com tematski je posvećeno gorućem pitanju sukoba interesa između akademskih istraživača i industrije u području farmacije.
Farmaceutska industrija jedna je od najprofitabilnijih industrija današnjice i nesumnjivo je jedan od najvećih ulagača u istraživanja u području bioznanosti. Budući su sredstva koja treba uložiti u istraživanje i razvoj novog farmakološkog proizvoda prije njegovog izlaska na tržište ogromna, industrija nastoji na svaki način sakriti neuspjela istraživanja i glasno izreklamirati ona uspješna. Kako to već ide kad je velika lova u igri, čak i znanstvena etika zna doći u drugi plan.
Dva članka ([prvi] [drugi]) u spomenutom časopisu potanko raspredaju o ovome problemu i o pokušajima kako ga razriješiti. Cijela priča ima dosta veze i sa problemom mjerodavnosti postupka znanstvene recenzije o kojemu sam nešto više pisao u jućerašnjem izdanju SKOMP infoa.
|
duje bonacci |
Nepotrebno je istaknuti koliki je napredak u brzini globalne razmjene informacija postignut tijekom posljednjih stotinjak godina. Unatoč tome, cijena stručnih znanstvenih publikacija kao temeljnog 'mjerodavnog' sredstva komunikacije među istraživačima iz godine u godinu raste. Veliki dio ovog troška posljedica je upravo tradicionalnog postupka recenzije, koji bi trebao osigurati kvalitetu u javnost puštene informacije. Međutim, u poslijednjih se nekoliko godina pokazalo kako je taj sustav provjere znantvene valjanosti izuzetno manjkav [Sokal Hoax] [Jan Hendrik Schon].
Internet u tom pogledu može donijeti bitan napredak. Sve više znanstveno-istraživačkih ustanova pokreće vlastite online arhive sa svim radovima koje su objavili njihovi istraživači. Štoviše, pristup tim arhivama je potpuno slobodan. No tehnologija omogućava i korak dalje. Arhive preprinta - radova koji još nisu prošli kroz postupak recenzije - u nekim su granama znanosti postale važnije sredstvo stručne komunikacije negoli stručni časopisi. Kroz preprint arhivu svoje rezultate možete učiniti javno dostupnima neposredno nakon što ste do njih došli. Štoviše, ovakav sustav pruža i izvrsnu mogućnost razvrstavanja radova po kvaliteti. Glas o dobrim i zanimljivim rezultatima pronese se brzo, te se znantveno vrijedni preprint kroz kratko vrijeme nađe kao referenca u brojnim novijim preprintima. Loše pak radove ljudi pročitaju i zaborave - na njih se nitko neće pozvati. Sama tehnologija online arhiviranja omogućava vrlo brzo utvrditi koliko puta je pojedini preprint upotrijebljen kao referenca u drugim preprintima, što omogućava brzu izradu vrlo točne top-ljestvice radova s obzirom na njihovu stvarnu znanstvenu vrijednost.
Više o inicijativama za promjenu sustava recenzije i besplatnu dostupnost znanstvenih radova možete naći u prosinačkom izdanju međunarodnog e-časopisa za posredništvo znanosti Jeckyll.com.
|
duje bonacci |
| početna | |